Skip main navigation

Uobičajena pitanja

Dolje se nalaze često postavljana pitanja o članovima Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana. Ako imate više pitanja, rado ćemo dogovoriti posjet misionara.

Kršćanska vjerovanja

Da! Nedvojbeno. Naposljetku, »mormon« je samo nadimak. Mi smo članovi Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana. Sukladno tome, vjerujemo da je Isus Krist Sin Božji, Spasitelj svijeta te da nas sve voli više negoli to možemo zamisliti. Znači li to da imamo u potpunosti ista vjerovanja kao i svaka druga kršćanska crkva? Ne. No zasigurno se smatramo predanim sljedbenicima Isusa Krista.

Sveto trojstvo termin je koji mnoge kršćanske vjere koriste kako bi opisale Boga Oca, Isusa Krista i Duha Svetoga. Sveci posljednjih dana snažno vjeruju u svu trojicu, no ne vjerujemo da su oni ista osoba. Smatramo da su jedno u svrsi. Njihova je svrha pomoći nam ostvariti istinsku radost u ovom životu i u onom koji dolazi (što je isto ono u što vjerujemo).

Da! Isus je temelj naše vjere. Zapravo, našu Crkvu više volimo nazivati njezinim punim imenom: Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana.

U Mormonovoj je knjizi zapisano: »I razgovaramo o Kristu, radujemo se u Kristu, propovijedamo o Kristu, prorokujemo o Kristu, i pišemo u skladu s proroštvima našim, da bi djeca naša znala prema kojem se izvoru mogu osvrnuti za otpust grijeha svojih« (2 Nefi 25:26).

Pojam »mormoni« nadimak je koji dolazi iz knjige Svetih pisama jedinstvene za našu Crkvu, koja se zove Mormonova knjiga. Mi nismo izmislili ovaj nadimak, ali mnogi ga ljudi koriste kako bi opisali Crkvu i njezine članove. U prošlosti smo prihvaćali taj pojam i čak ga i sami koristili, ali od nedavno tražimo od ljudi da nazivaju Crkvu njezinim punim imenom: Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana. Na ovaj način svi znaju da je Isus središte naše vjere i uvjerenja.

»Sveci posljednjih dana« dobar je način kako nazivati vaše prijatelje koji su članovi Crkve.

Da. Itekako. Ona je riječ Božja, sveti svezak Svetih pisama te nužno štivo za sretan život. Iako uz Bibliju nadahnuće pronalazimo i u drugim knjigama Svetih pisama jedinstvenih za Crkvu Isusa Krista svetaca posljednjih dana. Sve nas one zajedno podučavaju o važnim istinama o Isusu Kristu.

Bibliju su napisali nadahnuti ljudi zvani proroci. Bog je govorio prorocima poput Mojsija i Izaije, a oni su zapisali njegova naučavanja. Ovi zapisi sačinjavaju Stari zavjet. Novi je zavjet zbirka osobnih zapisa Isusovih sljedbenika kao i pisama Pavla i drugih apostola. Oba ova zavjeta kasnije su prevedena i sažeta u knjigu koju danas znamo kao Bibliju.

Mormonova knjiga

Mormonova knjiga je knjiga nadahnutih Svetih pisama koja postoji kako bi nam dala usmjerenje u našem životu i povezala nas s Isusom. Odakle dolazi njezin naziv? Prije mnogo stotina godina drevni prorok imenom Mormon sastavio je zapis svojeg naroda. Ispada da su se suočavali s mnogim istim izazovima kao i mi. I poput nas, oni su pronašli snagu kad su se okrenuli Isusu Kristu. Danas se Mormonova knjiga treba čitati zajedno s Biblijom kao način kako se osjetiti bliže Bogu i razumjeti njegovu veliku ljubav za sve nas.

Evo kratkog sadržaja priče, tisućljetne povijesti sadržane u Mormonovoj knjizi.

U suštini, Mormonova je knjige priča o obitelji. Lehi je prorok u Jeruzalemu. Bog upozorava Lehija u snu da uzme svoju obitelj i napusti Jeruzalem jer će uskoro biti zauzet. Oni prelaze ocean do Amerika. Laman i Lemuel, Lehijevi najstariji sinovi, ne vjeruju da je Bog nadahnuo njihovog oca. Njihov je mlađi brat Nefi pun vjere. Bog bira Nefija da vodi obitelj i bude njihov učitelj.

U konačnici se ljudi dijele na dvije skupine: Nefijce i Lamance. Ove su skupine često međusobno zaraćene i njihova je vjera u Isusa stalno u kušnji. Ova vjera ispunjava stranice Mormonove knjige u obliku snažnih propovijedi, životnih lekcija i duhovnih iskustava.

Nakon što je Isus uskrsnuo, ukazuje se narodu u Amerikama. Podučava ih o krštenju i oprostu. Iscjeljuje njihove bolesne i blagoslivlja njihovu djecu. Uspostavlja svoju Crkvu. Za razliku od naroda u Jeruzalemu, narod u Amerikama poslušao je Isusa. Nakon njegovog posjeta, oni žive u miru stotinama godina.

Tijekom vremena, narod gubi svoju vjeru i ponovno izbija rat koji uništava gotovo cijelu populaciju.

Poput Biblije, Mormonova knjiga ima mnogo autora. Ona je zbirka dnevnika i povijesti koja je predavana od jednoga pisca drugomu tijekom razdoblja od oko 1000 godina. Prvi je autor bio prorok Nefi koji je sa svojom obitelji napustio Jeruzalem 600 pr. Kr. i došao u Amerike. Nefi je predao zapis svojem mlađem bratu koji ga je dao svojem sinu. Svaki je autor predao zapis nekome u koga je imao povjerenja. Mormon je bio prorok koji je sažeo sve zapise u jednu knjigu. Time se knjiga naziva Mormonovom knjigom.

Godine 1823., Joseph Smith bio je vođen do ovih drevnih zapisa te ih je preveo moću Božjom.

Mormonova knjiga podržava Bibliju i često pojašnjava naučavanja Isusa Krista. Na primjer, u Evanđeljima po Marku i Luki u Bibliji priča se ista priča o Isusu, no možete naučiti više čitajući dva gledišta.

Zajedno, Mormonova knjiga i Biblija sadrže nadahnuća, vodstvo i upute sakupljane tisućama godina. Pokazuju da Bog voli i vodi narode iz svih dijelova svijeta. Proučavanjem obiju knjiga možete steći bolje razumijevanje toga tko je Bog i što on želi za vas.

Zadobijte besplatan primjerak Mormonove knjige

Način života

Članovi su Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana baš poput svih drugih ljudi. Zapravo, mogli biste se iznenaditi koliko normalni mogu biti! Njihovi životi imaju pozitivne i negativne trenutke kao i sve između. Sveci posljednjih dana poznati su po tome što su sretni, mirni ljudi, no to ne znači da nemaju izazove. Svi u ovom životu vode tešku bitku, no dajete li sve od sebe kako biste živjeli evanđelje Isusa Krista, možete imati dodatnu snagu i mir da uspijete.

Što ste tiče stila života, sveci posljednjih dana nastoje održati Isusa u središtu svojih života. Njihova vjerovanja vezana uz Spasitelja i njegova naučavanja utječu na njihove svakodnevne odluke po pitanju toga kako govore, odijevaju se i djeluju. Na primjer, nastoje izbjegavati rad nedjeljama kako bi mogli ići u crkvu, služiti drugima i provoditi svoje vrijeme sa svojim obiteljima. Vjerni članovi Crkve također ne puše, ne piju alkohol niti se kockaju. 

Članovi Crkve Isusa Krista biraju ne piti pivo jer vjerujemo u nadahnuti kodeks zdravlja koji nas potiče da se brinemo o svojim tijelima. Većina toga pitanje je zdravog razuma. Nikakve droge. Nikakav alkohol. Nikakav duhan. No uz to, kodeks također navodi da se ne konzumiraju kava i čaj. Ne znamo točno zašto, no vjerujemo da su upute došle od Boga pa se trudimo suzdržati od konzumacije ovih tvari.

Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana ima mnoge kulturalne tradicije i običaje koji su usmjereni na obitelj. Na primjer, članovi Crkve rezerviraju jednu večer svakog tjedna za obiteljsku kućnu večer. Druge aktivnosti tijekom tjedna uključuju okupljanja u crkvi poput jednostavnih objeda i projekata služenja ili skupina za tinejdžere. Mnoge su od naših tradicija standardne, poput proslava praznika s našim obiteljima. Druge su više jedinstvene, poput prinošenja blagoslova za novorođenče tijekom crkvenog sastanka. Kao obitelji, zajedno se molimo, čitamo Sveta pisma i tijekom prve nedjelje svakog mjeseca postimo 24 sata.

Ne. Obitelji svetaca posljednjih dana svih su veličina i oblika. Imamo li preporučenu veličinu obitelji? Ponovno, ne. To je duboko osobna odluka. Brižne obitelji mogu biti velike, male ili bilo gdje između.

Ne. Ranije u povijesti Crkve Gospodin je odredio da ograničeni broj članova Crkve prakticira višeženstvo. Međutim, objava je bila primljena krajem 19. stoljeća koja je dovršila tu praksu. Od tada Crkva podučava da je jednoženstvo praksa braka koju Gospodin danas zapovijeda. Iako neki ljudi danas još uvijek prakticiraju višeženstvo, ovi ljudi nisu članovi Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana.

Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana sigurno je mjesto na koje ljudi dolaze radi nade u bolji život kroz Isusa Krista. Crkva pruža svete alate, postupke i naučavanja koji vam pomažu razviti i njegovati odnos s Bogom. Povrh svega toga, biti članom Crkve znači pripadati zajednici ljudi kojima je stalo jednima do drugih.

Da, i kao obitelji i kao Crkva. Naposljetku, ako Kristovo rođenje i Uskrsnuće nisu vrijedni proslave, što jest? Ponekada nas ljudi pobrkaju s nekim kršćanskim vjerama koje ne slave praznike, no budite uvjereni da ih mi slavimo.

Crkvena bogoslužja

Vremena crkvenih bogoslužja mogu varirati od kongregacije do kongregacije. Međutim, uvijek možete računati na jedan glavni sastanak za sve nakon kojeg će slijediti zaseban sat raspoređen po dobnim skupinama ili općim interesima.

Bogoslužje za sve naziva se »sakramentalni sastanak«. Ovaj se sastanak sastoji od pjesama, molitvi i propovijedi (ili »govora«) koje svakog tjedna izlažu drugi članovi kongregacije. No najvažniji je dio sastanka onaj kada blagujemo sakrament (ili pričest) u spomen na Spasitelja.

Sve više ljudi odbija ideju organizirane religije i preferiraju samo biti duhovni te pokušati živjeti dobrim životom. No ljudima je potrebno oboje. Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana pruža strukturu i svećeničku ovlast nužne za ispunjavanje svih Božjih zapovijedi, uključujući krštenje i blagovanje sakramenta (ili pričest). Trebali biste ići u crkvu svake nedjelje dok istodobno ulažete napor da budete duhovni i služite drugima tijekom tjedna.

Samo pokušajte izgledati lijepo. Dobrodošli ste doći u bilo kakvoj prikladnoj odjeći u kojoj ćete se osjećati udobno. Samo za informaciju, većina muškaraca nosi odjela s košuljama i kravatama, a žene obično nose suknje ili haljine. I djeca se obično odjenu.

Nadamo se da ne. Mnogi od naših članova svakoga tjedna sami dolaze u crkvu. Međutim, ako biste htjeli da netko prvi puta dođe s vama, slobodno kontaktirajte misionare koji vam mogu pronaći prijatelja koji će sjediti s vama. Uvijek je teško biti nov – bez obzira na situaciju – no ubrzo ćete upoznati ostale članove vaše kongregacije i osjećati se kao kod kuće.

Da! Pozvani ste pridružiti nam se za tjedne aktivnosti, društvene izlete, projekte služenja i crkvena bogoslužja. Voljeli bismo vas upoznati i cijenit ćemo vašu uključenost u zajednici.

Ne. Od posjetitelja se ne traži da sudjeluju. Kada se kongregaciji poslužuju kruh i voda sakramenta (slično pričesti), jednostavno možete predati pliticu sljedećoj osobi. Osim toga, slobodno uživajte u službi. Na satu Nedjeljne škole učitelj često traži dobrovoljce da čitaju iz Svetih pisama. Ako radije ne biste htjeli sudjelovati, samo nemojte dizati svoju ruku.

To vjerojatno ovisi o veličini kongregacije koju posjećujete. Neke su kongregacije toliko velike da redoviti članovi mogu ili ne moraju shvatiti da ste posjetitelj. Druge su toliko male da se svi članovi poznaju pa će oni zasigurno prepoznati pridošlicu i izraziti joj dobrodošlicu. U svakom slučaju, nemojte oklijevati da se upoznate ili postavljate pitanja. Svima će biti drago da ste tamo.

Mogu i one to čine. One propovijedaju s govornice, služe kao misionarke, vođe, savjetnice i učiteljice, zajedno s mnogim drugim odgovornostima.

Ne. Ne tražimo donacije niti šaljemo škrabicu za skupljanje novca.

Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana službeno je uspostavljena u Fayetteu u državi New York 1830. Prvi predsjednik Crkve bio je Joseph Smith. Imao je viđenje Isusa Krista i Boga Oca te je pozvan kao prorok da obnovi Crkvu Isusa Krista. Primio je svećeništvo Božje, preveo Mormonovu knjigu i poslao misionare da naviještaju evanđelje diljem Sjeverne Amerike i u prekomorske zemlje.

Sjedište Crkve preseljeno je u Ohio u državi Missouri te u Illinois kako bi se izbjeglo progonima i pronašlo mir u kojem bi se njezini članovi mogli sabirati. Zbog sumnjičavosti i političkih sukoba, prorok Joseph Smith nezakonito je utamničen 1844. te ga je rulja ubila.

Brigham Young postao je naredni predsjednik Crkve. Vodio je svece preko ravnica Sjedinjenih Država u natkrivenim kočijama do Stjenjaka Ute. Od tog je vremena Crkva drastično porasla diljem svijeta. Danas postoji više od 16 milijuna članova rasprostranjenih u 170 država diljem svijeta.

Dođite i budite dio naše crkvene obitelji

Isusov život

Uskrsnuće znači ponovno sjedinjenje duha i tijela nakon smrti tako da se više nikada ponovno ne razdvoje. Isus je ustao od mrtvih, ili uskrsnuo, tri dana nakon svojeg raspeća. On živi i danas, a i mi ćemo uskrsnuti te možemo ponovno živjeti s Bogom.

Nitko ne zna kada će se Drugi dolazak Isusa Krista odviti, no znamo da će on ponovno doći. Anđeli su izjavili Isusovim apostolima: »Ovaj isti Isus koji je uznesen na nebo između vas opet će se vratiti isto onako kako ste ga vidjeli da odlazi na nebo« (Djela 1:11). U Bibliji i Mormonovoj knjizi govori se o znacima koji će prethoditi Drugom dolasku, poput ratova, gladi i naviještanja evanđelja Isusa Krista svim narodima.

Isusa se u Bibliji spominje s gotovo 200 različitih imena, titula i opisa. Mnoge od ovih titula predivno opisuju njegovu veličanstvenost i poslanje.

  • Krist
  • Spasitelj
  • Otkupitelj
  • Sin Božji
  • Jahve
  • Jaganjac Božji
  • Kruh života
  • Savjetnik
  • Emanuel
  • Svjetlo svijeta
  • Gospodin
  • Učitelj
  • Posrednik
  • Živa voda
  • Knez mironosni
  • Zagovornik
  • Mesija
  • Svetac Izraelov
  • Jedinorođenac
  • Dobar pastir

Priroda Boga

Vjerujemo da smo svi mi djeca našeg Nebeskog Oca. Kao dobar i brižan Otac (savršen Otac, zapravo), on vas je svjestan. Poznaje vas – vaše izazove, pobjede, snage i vaš nevjerojatan potencijal. I znajući sve to, on vas voli. Jako. Ništa mu ne znači više od vaše sreće. Zato želi da ga upoznate.

Tražite li neporecivi, znanstveni dokaz da Bog postoji, predlažemo uporabu drugačijeg pristupa. Svatko od nas može primiti spoznaju da je Bog stvaran, no to je nešto što se dogodi kroz duboko osobni proces traženja Boga kroz proučavanje, služenje, molitvu i božansko nadahnuće. Kada imamo tu spoznaju, možemo vidjeti dokaz Boga gdje god pogledamo - u prirodi, u tijeku našega svakodnevnog života i u odgovorima na naše molitve.

U Crkvi Isusa Krista svetaca posljednjih dana možda nijedan naslov za Boga nije važniji nego Nebeski Otac. To je stoga što vjerujemo da svaka osoba ima duh, a Bog je otac tih duhova. Mi smo doslovno njegova djeca i on želi imati odnos s nama. Druga imena za Boga (koja dolaze iz hebrejskog jezika) također se mogu pronaći u Bibliji – kao Elohim, Jahve i Abba – tako se Isus Krist obratio Bogu kad se molio u Getsemanskom vrtu. A što znači Abba? Otac.

Molitva

U Bibliji nas se potiče da se molimo, dok se iznose mnogi primjeri i savjeti o tome kako to činiti:

Marko 11:24

»Zato vam kažem: Što god moleći pitate, vjerujte da ste to već primili, i bit će vam.«

Kološanima 4:2

»U molitvi ustrajte; u njoj bdijte sa zahvaljivanjem!«

Jakovljeva 5:16

»Ispovijedajte grijehe jedan drugomu i molite jedan za drugoga da ozdravite! Mnogo može molitva pravednika ako je žarka.«

1 Ivanova 5:14

»Ovo je sinovsko pouzdanje koje imamo u nj da nas uslišava ako što molimo po njegovoj volji.«

Kada je Isus Krist poticao svoje učenike da se mole, izrekao je molitvu kao primjer za njih. To je postalo poznato kao Gospodinova molitva, a mi se možemo moliti koristeći isti uzorak. Započinjemo obraćajući se Bogu i iskazujući zahvalnost, tada tražimo ono što nam je potrebno, prije nego što završimo molitvu s »Amen«. Ovaj zapis možete pronaći i u Mateju 6:9–13 i u Luki 11:1–4.

Uz molitvu, meditacija nam može pomoći da usmjerimo svoje misli prema Bogu i osjetimo Duha. U tom smislu, meditacija je oblik molitve.

Voljeli bismo se moliti s vama

Hramovi i vjenčanja

Ovisi. Hramovi su otvoreni samo za članove Crkve koji su radili na svojoj pripremi kako bi izvukli najbolje iz svojeg hramskog iskustva. No kada se hramovi izgrade, te u drugim posebnim prigodama, održavaju se dani otvorenih vrata kako bi ih javnost mogla obići iznutra. Također, mnogi hramovi imaju centre za posjetitelje i područja koja su otvorena za sve.

Za svece posljednjih dana hram je drugačiji od drugih crkvenih zgrada. To je mjesto gdje članovi Crkve idu kako bi sklopili obećanja s Bogom. To uključuje obećanja da ćemo obdržavati zapovijedi, biti dobri muževi i žene i pomagati brinuti se jedni za druge dijeleći ono što imamo. Također, zato što vjerujemo da su obitelji vječne, velik dio rada koji se obavlja u hramovima namijenjen je da učini obiteljske veze još snažnijima. Brakovi se sklapaju kako bi trajali zauvijek – ne samo »dok vas smrt ne rastavi«. Roditelji i djeca postaju vječne obitelji. Mi se sjećamo naših predaka. Hramovi su zaposlena mjesta!

Obitelji su u središtu Božjeg nauma za našu sreću, a brak je namijenjen da traje i duže od »dok nas smrt ne rastavi«. U obredu sklapanja hramskog braka, muž i žena ujedinjeni su zauvijek. Ovaj se obred sklapanja braka naziva hramsko »pečaćenje« zato što je par spojen zajedno za ovaj život i za vječnost. Mlada i mladoženja obećavaju da će se u potpunosti međusobno poštivati i voljeti te se obvezuju na slijeđenje Isusovih naučavanja i primjera. Obdržavaju li ova obećanja, zauzvrat im je obećano da će njihov brak i obitelj trajati tijekom narednog života.

U hramovima Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana muž i žena ujedinjeni su zauvijek. Ovaj se obred sklapanja braka naziva hramsko »pečaćenje« zato što je par spojen zajedno za ovaj život i za vječnost. Međutim, nakon tog obreda, često se vjenčanja slave tradicionalno, sa zabavom za hranu, ples i okupljanje kako bi se proslavila ljubav.

Posebna i jedinstvena vjerska odjeća nešto je uobičajeno u mnogim religijama. Vjerska odjeća ima različite svrhe. Mormonsko donje rublje, primjerenije nazvano hramsko ruho, sastoji se od dva dijela, slično potkošulji i kratkim hlačama. Odrasli članovi Crkve nose ih ispod odjeće. Oni im služe kao podsjetnik na obećanja dana Bogu. Članovi koji ih nose smatraju ih svetima.

Članovi Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana mogu se vjenčati s kim god žele. Međutim, sveti hramski brakovi rezervirani su samo za dva dostojna člana Crkve koji će sudjelovati u bračnom obredu koji se događa u hramu.

Život nakon smrti

Za nas je Nebo živjeti u nazočnosti Boga i Isusa zauvijek. Sveta pisma daju nam malo uvida u to kako će to izgledati. Isus je izjavio: »U kući Oca moga ima mnogo stanova« (Ivan 14:2). Jedna je od najvećih radosti Neba ta da ako živimo pravedno, možemo zauvijek živjeti s našim obiteljima i postati »baštinici Božji, a subaštinici Kristovi« (Rimljanima 8:17).  Naravno, ne znamo svaki detalj toga kako će Nebo izgledati, no naposljetku vjerujemo da je to mjesto »beskrajne sreće« (Mosija 2:41), što zvuči prilično lijepo.

Imamo drugačiji pogled na pakao od slika lave, vatre i roglji prikazanih u filmovima. Za one koji odaberu ne slijediti Boga u životu, njihov će duh otići u privremeni pakao kada preminu. U tom slučaju, »pakao« se više odnosi na stanje uma nego na stvarno mjesto. Bol dolazi zbog žaljenja i tuge – ne zbog vatre i sumpora.

No Bog i Isus beskrajno su pravedni i milosrdni. Vjerujemo da će oni ljudi koji nisu imali priliku spoznati Isusa i prihvatiti ga u životu imati tu priliku nakon što umru. Bit će podučeni njegovom evanđelju i ako se okrenu Bogu, imat će mjesto na Nebu nakon Posljednjeg suda.

Posljednji će se sud odviti nakon što se Isus vrati na Zemlju, a mi uskrsnemo. Temeljem naših djela i želja našeg srca, doživjet ćemo različite stupnjeve slave kako je opisano u 1 Korinćanima 15:41–42. »Drugi je sjaj sunca, a drugi sjaj mjeseca, a drugi sjaj zvijezda, jer se zvijezda od zvijezde razlikuje sjajem. Tako je i s uskrsnućem mrtvih.« Zbog Spasiteljeve savršene ljubavi i razumijevanja, svi će i dalje imati bolji život nego što su ga imali na Zemlji, no samo će oni koji su slijedili Boga moći živjeti izravno u njegovoj nazočnosti.

Kada se sveci posljednjih dana vjenčaju, oni shvaćaju da je brak namijenjen trajati zauvijek. Obredi vjenčanja u hramovima sadrže riječi »za vrijeme i cijelu vječnost«, ne »dok vas smrt ne rastavi«. No nisu riječi ono što vječni brak čini mogućim, već je to moć Božja. Djeca rođena parovima koji su vjenčani u hramu automatski su »zapečaćena« svojim roditeljima. Obitelji koje se kasnije u životu priključe Crkvi Isusa Krista svetaca posljednjih dana također mogu ići u hram da bi bile zajedno zapečaćene.

Nadvladavanje izazova

U redu je biti tužan. Možete biti tužni, a i dalje imati vjeru da vas Bog voli te da će na kraju sve biti u redu.

Nemojte se bojati razgovarati s nekime o svojim osjećajima, poput stručnjaka, člana obitelji, prijatelja od povjerenja ili vjerskoga vođe. Dopustite im da vas utješe, čak i ako ne mogu u potpunosti shvatiti kroz što prolazite.

Također, možete pronaći mir u evanđelju Isusa Krista. Bog je tu i stalo mu je do vas te vas je svjestan. Isus je uzeo na sebe svu patnju da bi znao kako vam pomoći prevladati vaše. Možete ponovno biti s voljenima nakon smrti. Ova naučavanja ne uklanjaju svu vašu bol, no mogu pružiti nadu i razumijevanje.

»‘On će otrti svaku suzu’ s njihovih očiju. Smrti više neće biti; neće više biti ni tuge, ni jauka, ni boli, jer stari svijet prođe« (Otkrivenje 21:4).

Sreća je odabir. Možemo odabrati biti sretni čak i kada sve ide krivo. Trebamo upamtiti da nas Bog voli i da »sve pridonosi dobru« (Rimljanima 8:28). Ovdje smo kako bismo rasli kroz izazove, no ovdje samo i kako bismo usput pronašli sreću. Možemo odabrati sreću ne uspoređujući se s drugima, osjećajući zahvalnost na onome što imamo, okružujući se pozitivnim osobama, služeći drugima i prepoznajući Božju ruku u svojem životu. U Mormonovoj nam se knjizi kaže da »ljudi jesu, da bi radost imali« (2 Nefi 2:25).

To je teško pitanje. Sve započinje s malim stvarima. Prvo trebamo imati želju za promjenom i nadu da je to moguće. Možete to učiniti uz Božju pomoć. U Mormonovoj nam se knjizi govori da se »malim i jednostavnim veliko ostvaruje« (Alma 37:6).

Odaberite nekoliko malih stvari na kojima možete raditi. To mogu biti duhovni ciljevi poput molitve, čitanja Svetih pisama ili odlaska u Crkvu. Također, mogli biste postaviti ciljeve da prevladate loše navike ili grijehe. Isus je platio cijenu za sve naše pogreške, grijehe i tuge zato što nitko od nas nije savršen. Ne znate li što trebate promijeniti, pokušajte upitati Boga. Također, mogli biste se sastati s misionarima koji vam mogu pomoći saznati više o tome što Bog želi za vas.

Krštenje

Da. Isus je u Ivanu 3 pojasnio da je biti rođen od vode i duha nužno za ulazak u kraljevstvo nebesko.

Sveci posljednjih dana vjeruju da ljudi trebaju biti sposobni razlučiti između ispravnog i krivog kada su kršteni. Iz tog razloga članovi Crkve ne provode krštenja novorođenčadi. Umjesto toga, djeca mogu biti krštena kada navrše osam godina.

Ako krštenje nije bilo izvršeno ispravnom ovlasti ili je bilo izvršeno na način koji nije dosljedan tome kako je Spasitelj bio kršten, trebat će biti ponovno izvršeno. Krštenje u Crkvu Isusa Krista svetaca posljednjih dana preduvjet je za članstvo.

Bog je omogućio način da svi prime sve njegove blagoslove – čak i nakon smrti. Krštenja i druge ključne uredbe mogu se vršiti u ime onih koji su preminuli bez te prilike. Apostol Pavao govorio je o krštenju za mrtve u Bibliji (vidi 1 Korinćanima 15:29) a članovi Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana nastavljaju taj isti postupak u hramovima danas.

Evo kako to funkcionira: Sveci posljednjih dana proučavaju svoju obiteljsku povijest kako bi otkrili imena ljudi koji su preminuli, a da nisu bili kršteni. Članovi su zatim kršteni u hramu u ime tih predaka. Ovo služenje drugima nudi se u ljubavi – a budući da se život nastavlja nakon smrti, oni koji su preminuli svjesni su tih uredbi te mogu odabrati žele li ih prihvatiti ili ne.

Nakon što je osoba krštena, oni s ispravnom svećeničkom ovlasti postavljaju svoje ruke na glavu krštene osobe kako bi je »potvrdile« kao člana Crkve i dale joj dar Duha Svetoga.

Isus je naučavao da je krštenje nužno za ulazak u nebesko kraljevstvo. No što je s ljudima koji umru, a da nisu bili kršteni niti su čak znali za Isusa? Kako i oni mogu biti spašeni?

Srećom, Bog je brižan i omogućio je način da svi prime sve njegove blagoslove – čak i nakon smrti. U hramu se krštenja i druge ključne uredbe vrše u ime onih koji su preminuli bez te prilike. Apostol Pavao govorio je o krštenju za mrtve u Bibliji (1 Korinćanima 15:29), a članovi Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana nastavljaju taj isti postupak u hramovima danas.

Evo kako to funkcionira: Sveci posljednjih dana proučavaju obiteljsku povijest kako bi otkrili imena ljudi koji su preminuli, a da nisu bili kršteni. Zatim bivaju kršteni u hramu u ime tih predaka. Ovo služenje drugima nudi se u ljubavi, a budući da se život nastavlja nakon smrti, oni koji su preminuli svjesni su tih uredbi te mogu odabrati žele li ih prihvatiti ili ne.

Saznajte kako vi možete biti kršteni

Misionarski rad

Svaki član Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana ima dužnost iznositi evanđelje; međutim, osoba uvijek može odabrati služiti misiju. Mlade se ljude posebice potiče služiti misiju jer je ona velika prilika za učenje, služenje i rast.

Ne. Zapravo, mnogi misionari sami plaćaju vlastite misije. Često štede godinama unaprijed. Ponekada će obitelji podnijeti financijske žrtve kako bi pomogli sa slanjem misionara na misiju.

Ne. Zapravo, »Starješina« nije ime, već titula za muške misionare. Ženske misionarke slično se zove »Sestra«, nakon čega slijedi njezino prezime. »Starješina« i »Sestra« titule su poštovanja i počasti.

Ne. Nadahnuti crkveni vođe dodjeljuju svakog misionara određenom području u kojem će služiti. Neki će ostati u svojoj domovini, a neki će otići u inozemstvo, no svi misionari služe sa spoznajom da je njihov poziv u konačnici došao od Boga.

Ovisno o danu, možete pronaći misionare kako posjećuju druge, dobrovoljno služe u zajednici, naučavaju o Bogu i više toga. Oni nikada nisu prezaposleni da bi vam pomogli.

Rad u parovima pomaže misionarima da budu sigurni. To je također uzorak koji je Isus naučavao: »Tada pozva k sebi Dvanaestoricu pa ih poče slati po dvojicu« (Marko 6:7).

Postoji više od 65.000 cjelodnevnih misionara svetaca posljednjih dana diljem svijeta. Vjerojatno postoje misionari u vašem području.

Prvi je korak da se sastanete s misionarima. Oni će vas podučiti osnovnim vjerovanjima i običajima Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana. Također, mogu vam odgovoriti na vaša pitanja o Crkvi i dati vam do znanja što se očekuje od njezinih članova.

Također, trebali biste početi dolaziti na službe bogoslužja. Pronaći ćete radost u pripadanju zajednici ljudi koji se brinu jedni o drugima i nastoje slijediti primjer Isusa Krista.

Jednom kada budete spremni priključiti se Crkvi, možete odabrati biti kršteni i službeno postati član. Mogu vas krstiti misionari ili netko koga ste upoznali u crkvi.

Sugovornik na ComeUntoChrist.org tipka…